Promet poljoprivrednim zemljištem može se vršiti samo putem primjene odredaba Zakona o poljoprivrednom zemljištu Službene novine 52/09 od 10.08.2009.godine. Sva procedura prometovanja poljoprivrednim zemljištem od 1. do 4. bonitetne kategorije provodi se putem općinskog organa za poljoprivredu. U skladu sa članom 20. ovog Zakona akt o promjeni statusa poljoprivrednog zemljišta, koji je donesen suprotno proceduri utvrđenoj ovim zakonom, smatra se ništavnim. U daljem tekstu navedeni su članovi zakona vezani za promet poljoprivrednim zemljištem:
1. Promet
Član 100.
Promet državnim poljoprivrednim zemljištem može se vršiti samo u svrhu obavljanja
poljoprivredne djelatnosti, osim u slučajevima propisanim ovim zakonom.
Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može ići u prodaju samo u iznimnim slučajevima,kada Parlament Federacije Bosne i Hercegovine utvrdi opći interes za prodaju državnog zemljišta.
Član 101.
Privatni zemljišni posjedi jesu i ostaju u okvirima građanske pravne regulative, a mogu biti
stečeni i promijeniti korištenje na bilo koji način utvrđen građanskom pravnom regulativom, naosnovama ugovora usklađenih sa ovim zakonom.
Član 102.
Fizičko ili pravno lice koje ima namjeru prodati poljoprivredno zemljište, od 1. do 4. bonitetne kategorije, mora uručiti ponudu općinskom organu na čijem se području nalazi poljoprivredno zemljište.
Ponuda važi 30 dana i sadrži podatke o poljoprivrednom zemljištu, cijenu i druge uvjete
prodaje.
Cijena iz stava 2.ovoga članka uzima se kao početna cijena na javnom pozivu za prodaju
predmetnog zemljišta.
Potencijalni kupac mora dati pisanu izjavu o prihvatanju ponude i o učestvovanju na javnom pozivu prodaje zemljišta koju šalje općinskom organu za poljoprivredu.
Općinski organ izlaže ponudu na oglasnoj ploči i objavljuje Javni poziv za prodaju zemljišta te se provodi postupak prodaje, uvažavajući kriterije iz člana 103.ovoga zakona, a na trošak vlasnika.
Član 103.
Općinski organ utvrđuje pravo prvenstva kupovine prema slijedećem redoslijedu:
1. suvlasnik;
2. članovi najuže porodice: supružnici, djeca, roditelji, braća i sestre;
3. porodično poljoprivredno gazdinstvo, u istoj katastarskoj općini (član gazdinstva, ako je osposobljen i stručno obrazovan za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, kao glavna djelatnost, i njegov je izvor sredstava za život te dohodak za ostale članove, izjava da će zemljište koristiti sami ili uz pomoć drugih lica ili osigurati korištenje putem zakupa, što dokazuju predugovorima o zakupu);
4. poljoprivrednik, upisan u registru poljoprivrednih proizvođača, čije se zemljište koje on ima u vlasništvu, zakupu ili ga obrađuje na drugom osnovu, graniči sa zemljištem koje se prodaje;
5. zakupac, koji je registrovani poljoprivrednik;
6. općina na području na kojem se nalaze nepokretnosti, ako će usmjeriti nekretnine za dalje korištenje za primarnu poljoprivrednu proizvodnju;
7. drugi poljoprivrednici koji imaju zemljište na odgovarajućoj udaljenosti;
8. poljoprivredna zadruga.
Pod jednakim uslovima prednost ima onaj poljoprivrednik kojem je to osnovna djelatnost.
Član 104.
Kantonalno ministarstvo odobrava pravni posao iz člana 103.ovoga zakona, ali odobrenje se
ne može dati ako nije poštovan postupak određen zakonom, nije poštovano načelo prvenstva kupovine,ako prodajna cijena bitno odstupa od prodajne vrijednosti okolnog zemljišta, te ako bi pravnim poslom bila omogućena nenamjenska upotreba zemljišta.
Član 20.
Pri prometu poljoprivrednog zemljišta obavezno se utvrđuje pravo prvenstva, po redoslijedu
utvrđenom u ovom zakonu.
Akt o promjeni statusa poljoprivrednog zemljišta, koji je donesen suprotno proceduri utvrđenoj ovim zakonom, smatra se ništavnim.